Neki istraživači koji su se bavili crnogorskom nošnjom dijele je na građansku i tradicionalnu. Ta podjela se obično bazira na razlici u oblačenju žena pravoslavki i žena koje su živjele obično na obali – žena katoličke vjeroispovjesti. Tradicionalni kostim žena u ovim krajevima obično je bio sačinjen od: košulje, raše, suknje, pregače ili kecelje, pojasa, marame i čarapa, a kao altrenativni odevni predmeti koristili su se još i kamižola, koret, dolama, zubun, ćurdija, i kaftan. Što se tiče obuće najčešće su se nosili opanci, papuče, pašamage a ponekad i cipele.
Kada govorimo o građanskom kostimu moramo imati u vidu sve istorijske i modne događaje XVIII vijeka. Tada je osmišljena lepršava šira odjeća sa naborima, koja je prekrivala ramena, a imala je četvrasti dekolte koji je bio obrubljen volanima od čipke ili od nekog tankog platna. Rukavi su bili ravni i obično su imali ukrasne manžetne. Haljina sa volanima je nešto kasnije tek bila zamijenjena u haljinu sa naborima. Ti nabori su počinjali od sredine izreza oko vrata i slobodno su padali na leđima. Naprijed dobro stegnuti korset spajao se sa svake strane trouglastim umetkom na stomaku i bio je bogato dekorisan. Gornja odjeća se naprijed u neku ruku otvarala u predjelu suknje i bila je manje ili više dekorisana. Imala je ravni ukrasni okovratnik, takođe ravan rukav koji je sezao do lakta i završavao se nagodom, sa više volana iz kojih je provirivala čipkana manžetna.
Available languages : english - serbian
powered by Red Wand Web Design