Nakon sve odjeće tu su u opanci – crnogorska obuća. Oni se prave od goveđe kože. Krajevi opanaka su jako niski, i nemaju potpeica, dok im je prednji dio zašiljen, i vrh opanka je jako tvrd. Prednji dio opanka je upletem - oputom - tankim nitima ovčije kože, koja se pružala poprečno, sa jednog kraja opanka do drugog. Po dužini opanka i duž njegove sredine plela su se tri četiri reda koja se završavaju u petljama, a kroz njih se opanak pričvršćivao za nogu. Tako se ovim dijelom pokriva samo polovina stopala, zbog čega se opanak mora čvrsto privezati za nogu. Zbog toga se pravi mali kaiš takođe od opute kojim se obuhvata stopalo i kojim se povezuje prednji dio sa bočnim stranama opanka. Da bi opanak bio mekši i udobniji u njega su Crnogrci stavljali uložak, koji je bio izuzetno značaj pogotovo kad je opanak većiznošen ili kad je koža opanka već istanjena. Oputu, materijal koji se koristi pri izradi opanka Crnogorci su sami spravljali. Ovčija koža se sušila i nakon toga razapinjala. Potom se vuna sa kože brijala, a koža se rezala u tanke kaiševe, koji se omekšavaju, potom upredaju, povezuju i namotavaju na klupka. Za pravljenje opanaka može se iskoristiti i goveđa koža. Ova koža se kvasila, od čega se borala, pa se potom stavljala na kalup nakon čega bi se od nje mogao praviti opanak. Od toga za koje godišnje doba pravi opanak zavisi koju će kožu koristiti za izradu opanaka. Za pravljenje opanaka za ljeto Crnogorac koristi soljenu kožu, a za sva ostala godišnja dobu upotrijebiće nesoljenu kožu.
Kada se i obuče i obuje Crnogorac se potom opasuje. Jednostavan crnogorski pojas se tka od vune i ima uzdužne pruge - obično su to crne, žute i plave, i to obično na podlozi koja je crvene ili tamnozelene boje. Pojasevi u Crnogoraca su dužine 3 do 4 metra, a širina im je do 15cm. Ovakvim pojasom Crnogorci se omotaju, i potom pripasuju silav da bi preko njega mogao da opasuje pojas do kraja. Silav je nešto kao mekani kožni koferčić od nekoliko slojeva koji imaju posebne prostore u koji su Crnogorci stavljali različite stvari. Tu su Crnogorci zapasivali jedan ili obično i dva pištolja ili revolvera, i veliki nož. Tu su takođe pri sebi imali arabiju – metalnu palicu kojom su punili pištolj i čistili njegovu cijev. U posebnim pregradama kao što smo rekli koje se nalaze u silavu mogli su se naći maramica, novčanik, ili vrećica sa novcem.
Nakon što se Crnogorac opasao i za pas zadjenuo svoje oružije i novac njegova nošnja biva kompletirana sa kapom. Crnogorska kapa ima ravno dno i ravan obod a širine je 8cm. Napravljena je od crvenog ili tamno crvenog grubog materijala i dva puta je dublja od širine oboda, ali se krajevi kape zavrću i tako se dobija dvostruki obod. Na gornjoj površini kape, tj. na krugu nalazi se zlatovez. Sa jedne strane izvezen je luk sa tri pruge, od kojih srednju čine tri reda od oboda do oboda, a sa obje strane kape nalaze se još po dva reda i još dva reda zajedno. To nam dakle daje cifru od ukupno 5 pruga. U tome luku je izvezeno HI što ustvari znači „Nikola Prvi“ (kralj Crne Gore). Obod je obložen tananom svilom i krajevi joj malo prelaze u pomenuti krug. Unutršnjost kape je postavljena i ona je uglavnom bijele boje, mada se i druge boje postave mogu naći na nekim crnogorskim kapama. Jedino što je sigurno je to da postava u unutrašnjosti kape nikada nije šarena. Crnogorska kapa ne stoji čvrsto na glavi. Kada je vjetra jak, a u pojedinim djelovima Crne Gore to je slučaj, Crnogorac preko kape stavlja maramu i vezuje je. Nije rijedak slučaj u prošlosti da kad je velika zime i nevrijeme, Crnogorac skine pojas i njega veže oko glave, što je umnogome ličilo na vezivanje turske čalme.
Available languages : english - serbian
powered by Red Wand Web Design